Friday, 20 October 2017

002 Bibliographia Croatica - Argentina

002 Bibliographia Croatica - Argentina

KAMBER, Dragutin: PROBLEMI I METODE U HRVATSKOJ BORBI ZA SLOBODU. BA, 1958. Str. 70. Izd: MPK "HM". - Pred. i BoP: Marko Sinovčić.
KORSKY, Ivo: HRVATSKI NACIONALIZAM. Članci i eseji. Zbirka članaka i eseja objavljenih u raznim hrvatskim publikaciiama. - BA, 1983. Str. 400. Izd.:ARC.
KULENOVIĆ, Wafer: SABRANA DJELA OD 1945.-1956. Priredili: Stjepan Barbarić, Miron Krešimir Begić i Ragib Zukić. Stručni savjetnik: Jere Jareb. -BA, 1978. Str. 228. Izd.: HOP u USA.
MAKAR, Viktor (prikupio): HRVATI, NAROD BEZ LJUDSKIH PRAVA (1918-1988). Knjiga I. - Razdoblje 1918-1945. BA, 1990. Str. 331+14+54. lzd.: Hrvatska mladež Republike Argentine.
MEHEŠ, Mirko: JE LI J.M. IZDAJICA? Problemi hrvatske biološke ekonomije. BA, 1976. Str. 78. lzd.: Vlastita naklada.

Godišnje Izvješće o Provedbi Strategije i Zakona o Odnosima Republike Hrvatskes Hrvatima Izvan Republike Hrvatske




Godišnje Izvješće o Provedbi Strategije i Zakona o Odnosima Republike Hrvatskes Hrvatima Izvan Republike Hrvatske 2016

Sadržaj

                   I.            Predgovor državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske 2
                II.            OPĆI PODACI I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA SREDIŠNJEG DRŽAVNOG UREDA ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE 4
             III.            VIZIJA I MISIJA 6
             IV.            IZVJEŠĆE O RADU SDUHIRH PO PROGRAMIMA 7
1          Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini 7
2          Program potpore Hrvatima koji su nacionalna manjina u 12 država 10
3          Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu 11
4          Program stipendiranja studenata 12
5              Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj za Hrvate izvan RH..12
                V.            SAVJET VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE 14
              VI.            OSTALE AKTIVNOSTI………………………………………………………………..15
           VII.            FINANCIJSKI POKAZATELJI……………………………………………………….18
        VIII.            INICIJATIVE POKRENUTE U 2016…………………………………………………19
              IX.            PRILOZI IZVJEŠĆU…………………………………………………………………...21


Predgovor državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Iza Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, 2016. je godina koja je po dinamici, promjenama i aktivnostima bila usmjerena prema uspostavi sustavnog pristupa u provedbi javne politike prema Hrvatima izvan domovine. Sinergija središnje vlasti i institucija u razumijevanju i rješavanju problema i potreba, otvorenost i poticanje suradnje, snažno i uvjereno promicanje hrvatskih nacionalnih vrijednosti odražavaju novi sustavan pristup usmjeren u osnaživanju partnerskih odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima koji žive izvan domovine.
U ostvarivanju hrvatskoga zajedništva, tri su strateška cilja koja Ured želi ostvariti svojim djelovanjem: zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske i jačanje njihovih zajednica, razvijanje suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan domovine i treći, poticanje povratka iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku. Jedan od važnih pokazatelja u ostvarenju tih ciljevima je zasigurno snažna politička potpora hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, hrvatskoj manjini koja živi u susjednim i drugim europskim državama te hrvatskom iseljeništvu.
Ured je u 2016. godini dao podršku i financirao brojne infrastrukturne, znanstvene, zdravstvene, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu u iznosu od više od 40 milijuna kuna. Uz kontinuiranu podršku hrvatskim institucijama u Bosni i Hercegovini, Ured je usmjerio i značajan broj stipendija za pripadnike hrvatskog naroda koji studiraju u BiH. Prijenos znanja i iskustva koje je Republika Hrvatska stekla u procesu pristupanja Europskoj uniji, jedna je od aktivnosti u kojoj posreduje Ured sa hrvatskim institucijama u Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji i Crnoj Gori s ciljem jačanja njihovog pravnog i političkog položaja. Ured je osnažio i dao poticaj i podršku brojnim tradicionalnim manifestacijama, obljetnicima i skupovima hrvatske manjine u Republici Srbiji, Republici Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori, Talijanskoj Republici, Republici Makedoniji, Republici Sloveniji, Republici Kosovo, Rumunjskoj, Slovačkoj Republici, Češkoj Republici i Republici Bugarskoj.
Republika Hrvatska se i danas ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem i jednom od zemalja s najvećom dijasporom u odnosu na njezin broj stanovnika, stoga je uspostavljena i komunikacijska platforma koja uključuje diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske i Hrvatske katoličke misije u svijetu, kako bi komunikacija sa hrvatskim zajednicama bila brža i uspješnija. Povezivanje, usmjeravanje suradnje, razvijanje programa i ideja u području znanosti i obrazovanja, kulture, gospodarstva, turizma i drugim područjima, pozitivan su trend u zajedničkoj suradnji hrvatskih državnih i javnih institucija sa hrvatskim zajednicama u svijetu. U sklopu cjelovite Porezne reforme, Ured je inicirao rješavanje pitanja dvostrukog oporezivanja inozemnih mirovina. Jače povezivanje i suradnja s visokoobrazovnim institucijama, pridonijet će održivosti i njegovanju hrvatskog jezika u iseljeništvu, a ujedno će pružiti mogućnost hrvatskim iseljenicima studiranje u Republici Hrvatskoj. Važan cilj nam je pojednostaviti i u ubrzati proceduru primitka u hrvatsko državljanstvo. U svim područjima postoji prostor za poboljšanje koji je ovaj Ured prepoznao i na kojem sustavno radi kako bi ojačao povjerenje hrvatskih iseljenika u institucije.
Posebno ističemo da je na sjednici Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske održanoj u prosincu 2016. u Vukovaru potvrđena privrženost jačanju odnosa Republike Hrvatske s hrvatskim zajednicama diljem svijeta. I tom prigodom, predstavnicima hrvatskih zajednica iz cijeloga svijeta, izražena je otvorenost i spremnost Vlade Republike Hrvatske za poduzimanje konkretnih mjera i aktivnosti kada su u pitanju Hrvati izvan Hrvatske.


II.      OPĆI PODACI I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA SREDIŠNJEG DRŽAVNOG UREDA ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
U cilju promicanja veza s Republikom Hrvatskom, slijedom Ustava Republike Hrvatske i Strategije o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike, Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pri tome posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske. Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/11 i 16/12) osnovan je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: SDUHIRH) kao središnje tijelo državne uprave s ciljem očuvanja i jačanja hrvatskoga identiteta i prosperiteta, te zaštite prava i interesa pripadnika hrvatskog narodna koji živi izvan njezinih granica.

Neke od temeljnih zadaća SDUHIRH-a su zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske, te uključuju: rad na uspostavljanju, održavanju i promicanju veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i jačanju njihovih zajednica, rad na jačanju suradnje posebno gospodarske suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj; propisuje mjere i aktivnosti pri povratku i useljavanju, te da poduzima čitav niz drugih mjera/aktivnosti  radi rješavanja brojnih pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Kao središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske SDUHIRH ujedno koordinira i nadzire aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, kako bi se na jedan sveobuhvatan način pomoglo brojnim Hrvatima i hrvatskim zajednicama u inozemstvu, uvažavajući pri tome različit položaj, specifičnosti, raznolikost i potrebe hrvatskih zajednica u svijetu.

Vlada RH na svojoj sjednici održanoj 30. ožujka 2016. imenovala je Zvonka Milasa predstojnikom, a 17. studenog 2016. državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U SDUHIRH-u su u 2016. godini bile ustrojene slijedeće ustrojstvene jedinice:
·                Kabinet državnog tajnika
·                Ured dobrodošlice
·                Sektor za provedbu programa i projekata Hrvata izvan RH u čijem sastavu su: Služba za kulturu, obrazovanje, znanost i sport, Služba za gospodarsku suradnju i Služba za provedbu natječaja i praćenje projekata
·                Sektor za pravni položaj i statusna pitanja Hrvata izvan RH u čijem sastavu su: Služba za pravni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i Služba za statusna pitanja Hrvata izvan Republike Hrvatske
·                Glavno tajništvo u čijem sastavu su Odjel za ljudske potencijale, pravne, opće i informatičke poslove i Odjel za financijsko-materijalne poslove.
Sistematizacijom radnih mjesta u SDUHIRH-u predviđeno je 59 radnih mjesta. Zaključno s 31.12.2016. godine bilo je stvarno 31 zaposleni.

Središnji državni ured raspolagao je sa financijskim sredstvima u iznosu od 51.858.066,44 kn od čega: 43.631.482,00 kn iz Općih prihoda i primitaka (izvor 11),  6.465.448,82 kn ostvarenih sredstava iz Prihoda od igara na sreću (izvor 41) te 1.761.135,62 kn neutrošenih prihoda iz prethodne godine (izvor 41).


III.    VIZIJA I MISIJA

Vizija
Moderan, proaktivan i inovativan SDUHIRH na usluzi svim Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Misija

Misija SDUHIRH-a je zaštita prava i interese Hrvata izvan Republike Hrvatske te skrb za očuvanje i jačanje njihovog identiteta i prosperiteta; rad na uspostavljanju, održavanju i promicanju veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; rad na jačanju suradnje, a posebno gospodarske suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te obavljanje poslova koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.



IV.    IZVJEŠĆE O RADU SDUHIRH PO PROGRAMIMA

1.                PROGRAM POTPORE HRVATIMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku te očuvanje njihove pune jednakopravnosti strateški su interes Republike Hrvatske
Republika Hrvatska kontinuirano skrbi o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, štiteći njihova prava kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda u Bosni i Hercegovini. Isto tako, podupire različite programe i projekte iz područja obrazovanja, znanosti, zdravlja, kulture i drugih područja kojima je cilj stvaranje gospodarskih i socijalnih uvjeta za održivi opstanak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske raspisao je 7. lipnja 2016. Javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za 2016. godinu. Sveukupno je u roku zaprimljeno 309 prijava, od koji su 212 prijava bile potpune a nepotpunih prijava bilo je 97.
Na 39. sjednici, održanoj 14.rujna 2016., Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2016. godinu u ukupnom iznosu od 20 milijuna kuna. 
U 2016. godini dana je potpora za ukupno 65 programa i projekata. Svi oni imaju jasan cilj – poboljšanje položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini u svim područjima njihova života. 
Podržani su veći, strateški važni projekti: škole, bolnice, domovi zdravlja, studentski i domovi za starije i nemoćne, infrastrukturni projekti, kao i projekti koji pružaju mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. Prednost u dobivanju financijske potpore imali su i programi i projekti koji se provode u partnerstvu s lokalnom zajednicom u BiH. Također, se pazilo da  potpora bude zemljopisno raspoređena na cijelom teritoriju BiH gdje žive Hrvati.
Obrazovanje i znanost
Obrazovanje, kao temelj prosperitetne budućnosti jednog naroda, jedno je od najvažnijih područja koje se kontinuirano i sustavno  podupire. Ove godine potpomognuta je izgradnja škola – u Banjoj Luci, Posušju, Žepču, Bihaću i Grudama. Osigurana su sredstava i za 4 školske športske dvorane – u Kreševu, Busovači, Tomislavgradu i Orašju.
Također su opremljene 3 škole s didaktičkom opremom te osigurani optimalni uvjeti za izvođenje kabinetske nastave. Nismo zaboravili ni  najmlađe – osigurana su sredstva za dječji vrtić „Anđeli“ u Novom Travniku.
Osigurati mladima primjerene uvjete studiranja, način je kako ih potaknuti da ostanu u svojoj zemlji. Stoga je dana potpora izgradnji i završetku studentskog doma za studente slabijeg imovinskog stanja u Mostaru. Već slijedeće akademske godine Dom će otvoriti vrata prvim korisnicima. Ujedno studentima će biti dostupni i novi studijski programi. Uz brojne druge potpore obrazovnim programima, potpomognut je i studij dentalne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Napravljeni su iskoraci i na području ulaganja u znanost. Tako je, između ostalog, financiran i  laboratorij za analizu smilja, što će zaokružiti cjelokupan proces proizvodnje, prerade i distribucije ove važne agrokulture posebice za Hrvate u Hercegovini.
Zdravstvo
Održivi ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini nemoguće je zamisliti bez dostupne i primjerene zdravstvene skrbi. Stoga su potpomognute rad bolnica u Livnu, Orašju i Novoj Biloj. Pomoglo se i u nabavi medicinske opreme za 8 domova zdravlja. Od nabave ultrazvučnog aparata za pregled kukova kod djece do nabave Preventivne dijagnostičke opreme – poput primjerice gastroskopa, kolonoskopa ili mamografa za Dom zdravlja u Odžaku.
Kultura
Važno je njegovati te čuvati i jačati kulturni identitet hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Stoga je dana potpora za 8 domova kulture, 4 muzeja, 3 knjižnice, kao i za Galeriju prijateljstva, Lutkarsko kazalište u Mostaru te Amatersko kazalište u Novom Travniku.
Samostani u Bosni i Hercegovini nisu samo vjerski objekti već i središta duhovnosti, kulturne baštine i povijesti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Tako su potpomognuti u 2016. samostani u Gučoj Gori, Širokom Brijegu, Mostaru i Tuzli.
Ostala područja
Imajući u vidu i druge sadržaje koji će pružiti priliku prvenstveno mladima za nove, moderne kako obrazovne tako i kulturne sadržaje, značajna potpora bila je usmjerena i na projekte koji pridonose povezivanju i zapošljavanju, te društvenom životu mladih Hrvata u Bosni i Hercegovini. Značajna potpora dana je i infrastrukturnim projektima, koji su osnova za opstanak Hrvata te podizanje kvalitete života.
Svjesni trenutka u kojem brojni mladi ljudi, pa i cijele obitelji odlaze u potrazi za boljom budućnosti prioritet u 2016.godini su bili projekti koji omogućavaju otvaranje novih radnih mjesta. Konkretno po prvi puta dana je potpora za pokretanje proizvodnje poljoprivrednih kultura poput meda, smilja ali i standardnih kultura u cilju oživljavanja malih poljoprivrednih gospodarstava. Tu prvenstveno mislimo na povratnike u Bosansku Posavinu kojima su osigurana sredstva za proljetnu sjetvu. 
Ponos Hrvata u Sarajevu i cijeloj Bosni i Hercegovini je zasigurno Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II u kojem već danas radi dječji vrtić i sportska dvorana a zahvaljujući potpori Republike Hrvatske bit će opremljene učionice, knjižnica i sale za seminare i konferencije
Nastojeći odgovoriti na potrebe najranjivijih skupina u društvu, Vlada Republike Hrvatske ove godine je osigurala sredstva za završetak Centra za djecu s poteškoćama u razvoju u Ljubuškom.  Isto tako, po prvi puta ove godine značajnija potpora dana je Centru za žrtve obiteljskog nasilja, kao i humanitarnoj udruzi Fra Mladen Hrkać koja pruža potrebnu pomoć bolesnicima i njihovim obiteljima tijekom liječenja u Zagrebu.
Nije zaboravljena ni skrb za stanovništvo starije dobi. Tako je potpomognuta izgradnja doma za starije i nemoćne osobe u Čapljini i Kiseljaku, koji će uz primjerenu skrb pružiti mogućnost zapošljavanja ljudi.
Ceste kroz hrvatska naselja od životne su važnosti za povratnike i one koji se žele vratiti. Posebice je ovo važno za Hrvate u Republici Srpskoj. Potporom SDUHIRH-a započeta je rekonstrukcija ceste u općini Derventa. Osigurana su i sredstva za kupnju višenamjenskog stroja koji će služiti za čišćenje i održavanje cesta, kanala i korita, te 7 mjesnih groblja u naseljima Ivanjska i Šimići kod Banja Luke.
U odnosu na ranija razdoblja, u 2016.godini  potpora  za programe i projekte Hrvata u entitetu Republika Srpska je bila značajnija. Iznos od 2.430.000,00 čini više od 12 posto ukupno dodijeljenih sredstava za programe i projekte Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Zaključno, Donošenjem Odluke o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini Vlada Republike Hrvatske pruža važnu pomoć i potporu udrugama i ustanovama Hrvata u Bosni i Hercegovini te kroz njih osnažuje i ohrabruje hrvatski narod u njegovom nastojanju za održivim ostankom te podupire i čuva nacionalni identitet hrvatskog naroda u toj zemlji (Prilog 1: Odluka o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016.godinu (N.N.83/2016)).


2.                PROGRAM POTPORE HRVATIMA KOJI SU NACIONALNA MANJINA U 12 DRŽAVA

Kroz stalnu značajniju financijska potpora programima hrvatske nacionalne manjine hrvatskim udrugama, cilj je osnažiti hrvatsku manjinsku zajednicu u domicilnim državama u ostvarivanju manjinskih prava, pogotovo etničku, vjersku, kulturnu i jezičnu samosvijest te ih učiniti punopravnim čimbenikom domicilne države.

SDUHIRH je u 2016.godini u suradnji s Veleposlanstvima Republike Hrvatske dodijelio manjinskim zajednicama u Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji financijska sredstva u ukupnom iznosu od  3.000.000,00 kn (Prilog 2.: Odluka o raspodjeli financijske potpore namijenjenih hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu).
Iz navedenih sredstava financirano je 259 projekta hrvatske nacionalne manjine.
Jednako tako, za dovršetak projekta izgradnje  dvorišta za odmor i sport Hrvatskog obrazovnog centra „Miroslav Krleža“ u Pečuhu dodijeljen je iznos od 263.550,00 kuna
Organizirani su seminari za hrvatsku manjinu iz Republike Srbije s ciljem stjecanja znanja i kompetencija potrebnih za zaštitu i unaprjeđenje manjinskih prava tijekom pristupnih pregovora Republike Srbije u  EU.
Dana je potpora pravovremenom ispunjavanju kulturnih i obrazovnih potreba pripadnika hrvatske manjine, poput nabave udžbenika učenicima u Vojvodini i potpore lektoratu hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu Jan Panonius u Pečuhu
Pružena je pomoći pri izradi prijave EU projekata hrvatskoj manjini u Republici Srbiji te pomoć jačanju medija na hrvatskom jeziku hrvatskoj manjini u Republici Srbiji, Mađarskoj i Austriji.

Analizom sadržaja Sporazuma između Republike Hrvatske i Talijanske Republike o zaštiti manjina, potpisanog 1996., uočljivo je kako je puno više pozornosti posvećeno talijanskoj manjini u RH, nego hrvatskoj manjini u Talijanskoj Republici. Navedenim Sporazumom priznata je opstojnost Hrvata u Regiji Molise, no dijelu Hrvata koji naraštajima žive u sjeveroistočnom dijelu Italije, u pokrajini Furlanija-Julijska krajina, nije priznat status jezične manjine unatoč činjenici što ispunjavaju sve pretpostavke sukladno talijanskoj legislativi  i odgovarajućim međunarodnim dokumentima. Stoga je nastavljeno predlaganje buduće izmjene Sporazuma te dogradnje mehanizama kontrole i provedbe zaštite manjina.

Na svim bilateralnim razinama,  poticano je isticanje problema priznanja Hrvata kao nacionalne manjine u Sloveniji te traženje spremnosti Republike Slovenije na suradnju u procesu postizanja dogovora i konačnog priznanja statusa uvrštavanjem u Ustav RS, te pružanje potpore glede sustavnog i ujednačenog poduzimanja akcije od strane Republike Hrvatske i hrvatske zajednice u Republici Sloveniji.

Republika Hrvatska s Mađarskom, Republikom Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom osnovala je Međuvladine mješovite odbore koji se temelje na Sporazumima između Republike Hrvatske te prethodno navedenih zemalja u svezi zaštite prava manjina s ciljem praćenja provedbe Sporazuma. Članovi izaslanstava su imenovani od Vlade Republike Hrvatske i vlada država s kojima Hrvatska ima sklopljen Sporazum. Čine ih predstavnici resornih ministarstava i institucija (kultura, pravosuđe, obrazovanje, unutarnji poslovi, uprava i dr.). Izaslanstva MMO se sastaju naizmjence jednom godišnje.

SDUHIRH je uložio napore kako bi se organizirale sjednice MMO-a u cilju rješavanja pitanja kojima bi se unaprijedio položaj nacionalnih manjina. Budući da zbog objektivnih razloga u 2016. godini nije održana niti jedna sjednica MMO-a, uloženi su dodatni napori koji su rezultirali održavanjem sjednica MMO-a s Mađarskom i Crnom Gorom već u prvoj polovici 2017.godine.
Ovim aktivnostima nastoji se unaprijediti razina pravne zaštite te očuvati i razvijati nacionalni identitet hrvatske manjine u Mađarskoj, Republici Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji i pripadajućih manjina u Republici Hrvatskoj.


3.                PROGRAM POTPORE HRVATSKIM ZAJEDNICAMA U ISELJENIŠTVU
Cilj programa je očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta te razvijanje suradnje s hrvatskim iseljenicima i njihovim udrugama u državama u kojima žive. Potporom programima i projektima hrvatskog iseljeništva ostvaruje sa kulturna, znanstvena, gospodarska, sportska i druga suradnja između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. Treba istaknuti da ovaj program, predstavlja vrlo značajan iskorak prema hrvatskom iseljeništvu, jer je osmišljen upravo za podupiranje specifičnih potreba i konkretnih aktivnosti hrvatskih iseljeničkih zajednica u svim područjima bitnim za očuvanje i njegovanje hrvatskog identiteta, a ponajprije u područjima kulture i obrazovanja.
Temeljem Odluke o raspodjeli financijskih sredstava za programe i projekte udruga i zajednica hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Republici Južnoj Africi za 2016. godinu udrugama, zajednicama i pravnim osobama dodijeljen je iznos od 1.100.000,00 kn, s kojim je financirano sveukupno 17 programa/projekata (Prilog 3.: Odluka o raspodjeli financijskih sredstava za programe i projekte udruga i zajednica hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Republici Južnoj Africi za 2016.).


4.                PROGRAM STIPENDIRANJA STUDENATA
Cilj ovog programa je jačanje obrazovnih i znanstvenih kapaciteta hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske, jačanje položaja i uloge obrazovanih pojedinaca u sredinama u kojima žive te ujedno aktivno uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život Republike Hrvatske.
S obzirom na aktualni trenutak (veliko iseljavanje, posebice mladih iz BiH), te da Republika Hrvatska kontinuirano daje podršku i izdvaja značajna financijska sredstva za razvoj i unapređenje obrazovnih i znanstvenih institucija u Bosni i Hercegovini (putem programa financiranja kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini realizirani su i programi izgradnje, nadogradnje i uređenja studenskih domova u Sarajevu i Mostaru),  u akademskoj 2015./16. povećan je broj stipendija koje se dodjeljuje studentima- pripadnicima hrvatskog naroda – koji studiraju u Bosni i Hercegovini – 150 stipendija više u odnosu na godinu radnije. Time se daje dodatan poticaj jačanju ljudskih kapaciteta te se potiče ostanak Hrvata u BiH.
Stipendije za studente i učenike pripadnike hrvatskog naroda dodjeljuju se temeljem Pravilnika o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske. Pravo na stipendiju ostvaruje se putem Javnog natječaja za dodjelu stipendija redovitim studentima – pripadnicima hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske prema utvrđenim kriterijima za dodjeljivanje stipendija.
Odlukom, temeljem provedenog  Javnog natječaja, o dodjeli stipendija za akademsku godinu 2015/2016 dodijeljeno je 450 stipendija pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske od čega 100 stipendija za studente koji studiraju u Republici Hrvatskoj te 350 stipendija za studente koji studiraju u Bosni i Hercegovini.
Ukupno isplaćen iznos za stipendije studentima u 2016. godini je 3.143.000,00 kn od čega za stipendije studentima koji studiraju u Republici Hrvatskoj 700.000,00 kn, a za studente koji studiraju u Bosni i Hercegovini 2.443.000,00 kn.

5.                PROGRAM UČENJA HRVATSKOG JEZIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Program učenja hrvatskoga jezika ima osobitu važnost u smislu njegovanja i promicanja hrvatskoga jezika i kulture. Ovim se programom ujedno potiče povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku, te se stvaraju preduvjeti za lakše uključivanje u gospodarski i društveni život Republike Hrvatske. Unatoč činjenici da se većina polaznika po završetku tečaja vraća u zemlje iz kojih dolaze, temeljem stečenog znanja kroz program „Croaticum“ neki od njih se aktivnije uključuju u rad iseljeničkih zajednica što daje dodanu vrijednost ovom programu.
Pravo na školarinu ostvaruje se putem Javnog poziva za dodjelu naknada/stipendija za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj, na koji se prijavljuju potomci hrvatskih iseljenika iz cijelog svijeta. Tečaj učenja hrvatskog jezika „Croaticum“ organizira Filozofski fakultet – Odsjek za kroatistiku Sveučilišta u Zagrebu. Program učenja hrvatskog jezika u RH proširen je i na druge sveučilišne centre u RH. Osim   na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 2013. godine se provodi i u Splitu i Rijeci.
SDUHIRH, temeljem Pravilnika, preuzima obvezu plaćanja školarine u trajanju do dva semestra za kandidate hrvatskog podrijetla s prebivalištem izvan Republike Hrvatske. Također, podmiruje i troškove subvencionirane prehrane i smještaja te dodjeljuje i simboličnu mjesečnu naknadu za osobne potrebe polaznika.
Oblici nastave na tečaju „Croaticum“ obuhvaćaju i izvannastavne aktivnosti koje se organiziraju i u koje se studenti aktivno uključuju kako bi jezik i kulturu doživjeli i kroz osobni doživljaj. Za studente organiziraju se i kraća jednodnevna putovanja u nacionalne parkove i hrvatske gradove tijekom kojih se upoznaju s hrvatskom kulturnom, poviješću i baštinom. Pored navedenog, organizira se posjet kazalištima te filmskim predstavama kao i gostovanja brojnih hrvatskih kulturnih djelatnika. S obzirom na važnost programa i iskazan interes, SDUHIRH  iz godine u godinu povećava broj naknada za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj.
U 2016. godini broj dodijeljenih naknada za učenje hrvatskog jezika iznosio je 88 po semestru.



V.      SAVJET VLADE REPUBLIKE HRVATSKEZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta (od kojih 55 dolazi iz inozemstva) te zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Savjet je svoju treću sjednicu održao u Vukovaru 9. i 10. prosinca 2016.godine. Na sjednici su doneseni konkretni prijedlozi koji će doprinijeti snažnijem povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske.

Tijekom prvog dana zasjedanja, radu Savjeta nazočio je g. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske koji je istaknuo otvorenost i spremnost Vlade Republike Hrvatske za poduzimanje konkretnih mjera i aktivnosti kada su u pitanju Hrvati izvan Hrvatske. Članovi Savjeta susreli su se i s predsjednicom Republike Hrvatske gđom. Kolindom Grabar- Kitarović.

Na Sjednici je dogovorena čvršća suradnja u području obrazovanja i znanosti na način da se osiguraju upisne kvote na hrvatskim sveučilištima za studente - pripadnike hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske te osiguravanje stipendiranja studenata – pripadnika hrvatske manjine i iseljeništva tijekom studija u Republici Hrvatskoj. Istaknuta je važnost učenja i poučavanja hrvatskog jezika i kulture u svijetu te je predloženo otvaranje novih lektorata.
S obzirom na gospodarski potencijal Hrvata izvan Republike Hrvatske predloženo je pokretanje Hrvatske svjetske poslovne mreže koja će doprinijeti umrežavanju poduzetnika i gospodarstvenika hrvatskog podrijetla diljem svijeta ali i poticati njihov interes za ulaganje u Republiku Hrvatsku. Isto tako, naglašen je potencijal suradnje u okviru različitih programa koje pružaju EU fondovi.
Istaknuta je važnost potencijala Hrvata izvan Republike Hrvatske u demografskoj obnovi Hrvatske kroz poticanje povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka te je u tom smislu istaknuta potreba olakšavanje stjecanja hrvatskog državljanstva i rješavanje ostalih statusnih pitanja. Također je naglašena potreba uvođenja e- glasovanja koji će Hrvatima izvan Republike Hrvatske omogućiti, Ustavom zagarantirano, pravo glasovanja na izborima.

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske izrazio je i snažnu potporu Vladi Republike Hrvatske u svim njenim naporima i aktivnostima koje poduzima u očuvanju istine o Domovinskom ratu, te pružanju svekolike (pravne i materijalne) pomoći svim optuženim hrvatskim braniteljima kao i u zaustavljanju daljnjeg progona hrvatskih branitelja (Prilog 4.: Zaključci s 3. Sjednice savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske).

VI.    OSTALE AKTIVNOSTI
Tijekom 2016., održan je niz sastanaka s predstavnicima Hrvata iz društvenog, znanstvenog, obrazovnog, kulturnog i gospodarskog života iz cijelog svijeta.
Kontinuirano se održava komunikacija s hrvatskim iseljeničkim zajednicama i diplomatsko- konzularnim predstavništvima RH u svijetu kako bi se na vrijeme prepoznali problemi hrvatskih iseljenika te unaprijedila njihova prava na ostvarivanju kulturne autonomije (jezik i tradicijska kultura). Također, osnažuje se odnos RH kao matične domovine i hrvatskih iseljenika koje se nastoji motivirati za povratak u RH.
Osnovana je Radna skupina za pravno uređenje sadržaja Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva, te postupka za njegovo stjecanje. U radnoj skupini uključene su sljedeće institucije: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo uprave, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, te Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. U okviru Radne skupine izrađeni su komparativni prikazi slovenskog i slovačkog zakonodavstva koji reguliraju statuse, predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske posjetili su i upoznali rad Ureda u Republici Sloveniji, svaka institucija uključena u Radnu skupinu u okviru svoje nadležnosti razmotrila je mogućnosti oko definiranja prava koja bi proizlazila iz statusa, te je dat prijedlog pravnih okvira i procedura za stjecanje statusa.
U suradnji s Ministarstvom financija, SDURIH je u sklopu cjelovite porezne reforme, inicirao određena rješenja za smanjenja poreznog dijela oporezivanja mirovina naših iseljenika.  
U Hrvatskom saboru u organizaciji Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske održana je u lipnju tematska sjednica „Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini“ na kojoj je sudjelovao Predstojnik Državnog Ureda za Hrvate izvan RH i izaslanik predsjednika Vlade RH Zvonko Milas. Sudionicima tematske sjednice obratio se i Predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner naglasivši kako Hrvati izvan RH i u RH čine jedinstvenu cjelinu.
Iz sredstava osiguranih  SDUHIRH-u, temeljem Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i HRT-a financiraju se programski sadržaji namijenjeni Hrvatima  izvan Republike Hrvatske. Na tu temu održano je niz sastanaka s HRT-om u  okviru kojih su najavljeni iskoraci u 2016. u smislu jačanja proizvodnje i emitiranja novih programskih sadržaja namijenjenih Hrvatima izvan Republike Hrvatske. U jesensku programsku shemu Hrvatske radiotelevizije (HRT) ekipa međunarodnoga programa HRT – Glas Hrvatske uključila se s dva nova multimedijska projekta. Riječ je o serijama dokumentarnih emisija Otkrivamo Hrvatsku i Hrvatska, moj izbor, koje su pokrenute u suradnji s Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Dokumentarnim programom Hrvatske televizije.
Predstavnici SDUHIRH-a sudjelovali su u radu mješovitog Hrvatsko-austrijskog povjerenstva koje je rezultiralo usuglašenim Programom o kulturnoj i obrazovnoj suradnji između Republike Hrvatske i Republike Austrije za razdoblje 2016. – 2019. godine, potpisanim u Beču 11. listopada 2016.
Zajedno s Ministarstvom kulture i Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore sudjeluje u pripremi nominacije Kola sv. Tripuna na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine i primjereno opisivanje Bokeljske mornarice.
Dana je potpora znanstvenim istraživanjima hrvatskoga jezika kod hrvatskih iseljenika u Argentini i pripadnika hrvatske manjine u Gradišću u Austriji. Pokroviteljstvo Središnjeg državnog ureda nad XII. Međunarodnim znanstvenim kroatističkim skupom (Pečuh, Mađarska, listopad 2016.) – skup s možda najvećim ugledom i tradicijom među svim kroatističkim skupovima izvan Republike Hrvatske. Financijska potpora Hrvatskom akademskom društvu iz Subotice i Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata za 13. svezak leksikografskog projekta Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca te Znanstvenom zavodu Hrvata u Mađarskoj za pripremne radove za „Leksikon Hrvata u Mađarskoj“.
Navodimo brojna pokroviteljstva: XIX. rešetarački susreti pjesnika, (Rešetari, rujan 2016.), XIII. susreti književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj, (Rovinj, listopad 2016.), 5. Sabor hrvatske kulture u Republici Sloveniji (Kopar, lipanj 2016.). Nadalje, dana je potpora 17. Mediteran film festivalu, Široki Brijeg i filmskom festivalu Dani hrvatskog filma Orašje 2016.; nastavljena je potpora opremanju studentskoga doma Hrvatskoga katoličkog dobrotvornog društva iz Sarajeva. 18 Pod pokroviteljstvom DUHIRH održan je 21. Hrvatski glazbeni festival Etnofest u Neumu – jedini festival koji izvan granica Republike Hrvatske nosi naziv Hrvatski glazbeni festival.
Uz pokroviteljstvo Ureda održana je Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske u organizaciji Udruge za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini „Stećak“ iz Tomislavgrada. Značajno je i pokroviteljstvo nad „Večernjakovom domovnicom“, (Bad Homburg, ožujak 2016.) , te potpora projektu „Hrvatski kucaji“ Kulturnom udruženju čileanskih Hrvata „Domovina“.
SDUHIRH je bio pokroviteljstvo i aktivno sudjelovao na Drugom hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, srpanj 2016.).
Održani su brojni sastanci s predstavnicima drugih tijela državne uprave, gospodarstvenicima, poslovnim udrugama i pojedincima, po pitanju gospodarske suradnje s Hrvatima izvan RH, pružena je pomoć pri organizaciji poslovne konferencije Meeting G2 (Meeting Second Generation) o investicijama hrvatskih iseljenika u RH održanoj početkom listopada 2016.
U cilju upoznavanja s aktualnim problemima s kojima se susreću Hrvati u BiH, predstavnici Ureda posjetili su: Grude, Široki Brijeg, Mostar, Ljubuški, Livno, Tomislavgrad, Ravno, Čitluk, Županiju Posavsku, Brčko Distrikt, Tuzlu, Vitez, Kiseljak, Sarajevo, Novu Bilu, Banja Luku, Derventu i brojna druga mjesta u BiH.  
Također su upriličeni sastanci s predstavnicima Hrvata iz Bosanskog Grahova, Skopaljske Gračanice, Bugojna, Prijedora.
Za svoj prvi službeni posjet Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske odabrao je upravo posjet Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Upriličene su i posjete hrvatskim iseljeničkim i manjinskim zajednicama te sudjelovanje na brojnim obljetnicama i drugim manifestacijama: 15. obljetnica osnivanja Hrvatskog građanskog društva u Crnoj Gori, 25. hrvatski kulturni dan u Jevišovki - Kiritof, Češka,       10. Skup Hrvata u Italiji i proslava blagdana sv. Leopolda Mandića u Padovi, posjet hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u Rimu i hrvatskoj jezičnoj manjini u Molizeu, Italija, XIII. Međunarodni kroatistički skup u Pečuhu, Mađarska, 17. Dan Hrvata u Mađarskoj, Kaniža, 20. obljetnica Zajednice Hrvata u Republici Makedoniji,            28. Festival hrvatske kulture u Slovačkoj, Devinsko Novo Selo, Bratislava, 9. Večer folklora Hrvata u Slovačkoj, 5. Dan hrvatske kulture u Sloveniji, Kopar, Takmičenje risara, Đurđin, Vojvodina/Srbija, Svečanost zatvaranja Dužijance, Subotica, Vojvodina/Srbija i dr.
U 2016. realizirani su i službeni posjet hrvatskoj zajednici u Berlinu i Hrvatskoj katoličkoj misiji; hrvatskoj zajednici u Švedskoj, hrvatskoj zajednici u Švicarskoj te hrvatskoj zajednici u Nizozemskoj.


VII.   FINANCIJSKI POKAZATELJI
Hrvatski sabor donio je na sjednici 21. ožujka 2016. godine Državni proračun Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu (Narodne novine, broj 26/16 od 24. ožujka 2016. godine) kojim su Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurana sredstva u iznosu od 49.404.561,00 kn. Od toga, 43.745.482,00 kn odnose se na sredstva osigurana iz Općih prihoda i primitaka (izvor 11), a 5.659.079,00 kn odnose se na sredstva osigurana iz Prihoda od igara na sreću (izvor 41).

Preraspodjelom sredstava unutar državnog proračuna  kao i Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, Središnjem državnom uredu osigurana su i dodatna sredstva čime je u 2016. godini  Središnji državni ured raspolagao sa sredstvima u iznosu od 51.858.066,44 kn od čega: 43.631.482,00 kn iz Općih prihoda i primitaka (izvor 11),  6.465.448,82 kn ostvarenih sredstava iz Prihoda od igara na sreću (izvor 41) te 1.761.135,62 kn neutrošenih prihoda iz prethodne godine (izvor 41).

Ukupno utrošena sredstva po aktivnostima iznosila su 50.051.314,97 kn. Od neutrošenih sredstava u iznosu od 1.806.751,47 prenesena su u 2017. sredstva od Igara na sreću u iznosu s 1.181.959,88 kn (Prilog 5: Rekapitulacija troškova za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2016.; Prilog 6: Rekapitulacija utrošenih sredstava po aktivnostima za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2016.; Prilog 7.: Izvješće o sredstvima i utrošku sredstava za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2016.; Prilog 8.: Izvješće o sredstvima i utrošku sredstava od prihoda od igara na sreću za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2016.)

Sukladno Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, SDUHIRH koordinira i nadzire aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, te objedinjuje podatke o sredstvima i utrošku sredstava iz Državnog proračuna  za Hrvate izvan RH. U 2016. godini, u tu svrhu, utrošeno je ukupno 126.049.537,14 kuna  (Prilog 9.: Objedinjeno izvješće o sredstvima i utrošku sredstava za Hrvate izvan Republike Hrvatske u 2016.godini).



VIII. INICIJATIVE POKRENUTE U 2016.
Naš rad usmjeren je u osnaživanju partnerstva s Hrvatima koji žive izvan domovine. U provedbi sustavne javne politike pokrenute se brojne inicijative i aktivnosti, ciljano za Hrvate u Bosni i Hercegovini, hrvatsku manjinu i hrvatsko iseljeništvo - od aktivnosti na polju pojednostavljivanja procedura rješavanja statusnih pitanja, organizacije radionica za učitelje i učenike u prekomorskim državama, financijske podrške strateškim projekatima u Bosni i Hercegovini, rada na što učinkovitijoj zaštiti hrvatske manjine u pojedinim državama do  podrške i potpore brojnim projektima u promicanju hrvatske kulture, književnosti, folklora i drugih aktivnosti hrvatskog iseljeništva.
Naglašavamo veliku važnost kao i veći broj organiziranja seminara te know how radionica i okruglih stolova u 2017. godini, posebno za predstavnike hrvatske manjine iz Srbije i Crne Gore na kojima imaju priliku steći specifična znanja i vještine potrebne za aktivno zastupanje svojih manjinskih prava tijekom procesa pregovora za punopravno članstvo u Europskoj uniji te seminara i radionica o fondovima Europske unije na kojima bi se, u prvom redu Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini te u Srbiji i Crnoj Gori, omogućilo stjecanje stručnih znanja i otvorila mogućnost realizacije konkretnih projekata.

Budući da hrvatski jezik ima iznimnu važnost za očuvanje i njegovanje hrvatskoga identiteta, Središnji državni ured nastavit će promicati program učenja hrvatskog jezika na sveučilištima u Republici Hrvatskoj čime će se hrvatski jezik dodatno približiti većem broju iseljenih Hrvata i njihovih potomaka. Jedna od inicijativa je i potpisivanje Sporazuma o suradnji u području obrazovanja i znanosti između SDUHIR-a i Sveučilišta u Zagrebu radi razvijanja studijskih programa te integracije i jačanja hrvatskog zajedništva.

Dodatan iskorak po pitanju očuvanja hrvatskog jezika kojeg planiramo za 2017. predstavlja osnivanje Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika - koordinacijskoga tijela koje će razviti strategiju, utvrditi ključne ciljeve i zadaće te dati smjernice za rješavanje brojnih pitanja vezanih uz provedbu i promicanje učenja i poučavanja hrvatskoga jezika i kulture, posebice među Hrvatima i njihovim brojnim potomcima koji žive izvan Republike Hrvatske.

Jednako tako, posebna pažnja biti će posvećena održivom opstanku hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, stoga će se Hrvatima u Bosni i Hercegovini pružiti dodatna pomoć u stjecanju znanja i vještina te prenošenju znanja u postupku europskih i transatlantskih integracija. Tomu će pridonijeti i financiranjem određenih projekata i programa za Hrvate koji žive u Bosni i Hercegovini.
Planira se pojačana suradnja s udrugama prognanih i Hrvata povratnika iz entiteta Republike Srpske te će im biti pružena svekolika potpora prilikom inicijative o njihovu udruživanju.
Pokrenuta je inicijativa posjeta školske djece pripadnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini  memorijalnim mjestima Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj, točnije Vukovaru.
Kako bi olakšali i osuvremenili prijavnu proceduru, pokrenuta je inicijativa za „on line“ prijavu na Javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za Hrvate u BiH.
Ured je suorganizator i supokrovitelj četvrtih „Hrvatskih svjetskih igara 2017.“ amatersko- sportskog natjecanja hrvatskih iseljenika i pripadnika hrvatskog naroda iz cijelog svijeta koje će se održati u srpnju 2017. u Zagrebu.   
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu osigurana su znatno veća sredstva za rad SDUHIRH-a u iznosu od 60.953.498,00 kn, a što je u odnosu na 2016. godinu povećanje za 11.152.024,00 kn, odnosno 22,39%. Time će SDUHIR biti u mogućnosti još snažnije poduprijeti aktivnosti Hrvata izvan Republike Hrvatske.


IX.             PRILOZI IZVJEŠĆU

Prilog 1.: Odluka o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016.godinu (N.N.83/2016)
Prilog 2.: Odluka o raspodjeli financijske potpore namijenjenih hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu
Prilog 3.: Odluka o raspodjeli financijskih sredstava za programe i projekte udruga i zajednica hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Republici Južnoj Africi za 2016.
Prilog 4.: Zaključci s 3. Sjednice savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Prilog 5.: Rekapitulacija troškova za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2016.
Prilog 6.: Rekapitulacija utrošenih sredstava po aktivnostima za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2016.
Prilog 7.:Izvješće o sredstvima i utrošku sredstava za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2016.
Prilog 8.: Izvješće o sredstvima i utrošku sredstava od prihoda od igara na sreću za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2016.
Prilog 9.: Objedinjeno izvješće o sredstvima i utrošku sredstava za Hrvate izvan Republike Hrvatske u 2016. godini

http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/novost/533/predstavljeno-izvjesce-o-provedbi-strategije-i-zakona-o-odnosima-republike-hrvatske-s-hrvatima-izvan-republike-hrvatske-u-hrvatskom-saboru